Uvod
Osim bogate kulturne i gastronomske ponude, prelijepih vila i hotela uz more, uređenih plaža i čistog mora, Kvarner nudi i gušte svim zaljubljenicima u podmorski svijet. Od olupina, amforišta,  preko spilja, te podmorskih zidova obraslim plameno crvenim gorgonijama, svatko će pronaći nešto po svome ukusu.
No prije nego uronite u svijet tišine nemojte zaboraviti da je potrebno kupiti godišnju dozvolu za ronjenje u Republici Hrvatskoj, koja se može nabaviti u svim ronilačkim klubovima i centrima, da ne ronite sami, te da ništa ne vadite iz podmorja. Kao što poznata izreka govori; ostavite samo mjehuriće, a sa sobom ponesite doživljaje i fotografije.

Brojni ronilački centri, napunit će vam boce, iznajmiti potrebnu opremu ili vas odvesti na nezaboravno ronjenje, pa vam preporučamo da se javite u neki od njih.

Od Plomina do Senja
Nedaleko sjevernog rta na ulazu u Plominski zaljev, na dubini od četrdesetak metara nalazi se olupina parobroda Vis. Brod je naletio na minu, te potonuo. Lokacija je zaštićena. Ako krenete dalje prema Rijeci, slijedeća lokacija je uvala Bobina, nedaleko Brestove. Tu se, na dubini od 30 metara,  nalaze gotovo raspadnuti ostaci drvenog jedrenjaka. Brod je najvjerojatnije potonuo za neke oluje, a otkrili su ga ronioci pedesetih godina prošlog stoljeća. Prema pričama, izvana je bio prekriven bakrenim pločama, no danas  možete vidjeti samo natrule ostatke drva.
Južno od Brseča, u uvali Stupova. Nalazi se zid koji okomito pada do 40 metara dubine. Ako krenete plivati uzduž zida, nakon pedesetak metara, stići ćete do velikog procjepa prepunog riba.
Na punti Kinkela, nalazi se također lijepi zid, prepun gorgonija, i drugih vrsta koralja.
S ove strane za ronjenje je pogodna još i plaža u Mošćeničkoj Dragi, koja se nastavlja u podvodni  zid. Prva stepenica je na 20 metara, nakon platoa, koji se pruža nekoliko metara, slijedi pad do 30 metara. Zid je prepun procjepa, te manjih i većih udubljenja.
Nadalje prema Rijeci gotovo da i nema podesnog mjesta za ronjenje. Kada prođete Rijeku, zaroniti možete na plaži u Kraljevici. Dubina je do tridesetak metara, no vidi se mnogo ribe. Nakon Kraljevice, Selce, gdje možete roniti u uvali Slana, ispred same plaže. Mjesto je prepuno raznih riba, hobotnica i sipa, a stotinjak metara ispred nalaze se ostaci neke brodice.
Idete li dalje u smjeru Senja, zbog nepristupačne obale, na ronjenje možete samo s brodicom. Velebitski kanal je bogat ribom, no more je tu uvijek nešto hladnije nego na ostalom dijelu Kvarnera. Roniti se može na gotovo svim dijelovima između Novog Vinodolskog i Senja. Teren uglavnom strmo pada već nekoliko metara nakon obalne linije, te se spušta do četrdeset i više metara.

Otoci

Krk
Zlatni otok, otok Krk, nije poznat samo po dobrom vinu. Ronioci mogu birati između olupina, spilja, tunela i zidova.
Najpoznatija olupina je Peltastis, poznatiji kao «Grk». Brod je jaka bura odvukla iz Crikveničkog porta na Krk, te ga razbila na stijene ispred Šila. Vrh jarbola je na 8, a dno  na 32 metra. Oko broda more često vrije od jata riba koja se tu okupljaju. Kako je ovo iznimno popularna ronilačka lokacija, preporučamo ronjenje van sezone, jer tada možete u miru razgledati olupinu.
Na otoku Plavniku, nedaleko rta Krnjacol nalazi se olupina broda s teretom željeznih topova, malo dalje na Malom Plavniku se nalazi hrid, koja se s 5 metara obrušava do 40. Zid je prepun procijepa, a u blizini se nalaze i «kameni tornjevi». Prepuno je raznih vrsta morske flore i faune.
Za one željne spilja, preporučamo Vrbnik. Desno od ulaza u  lučicu, na 18 metara dubine, nalazi se ulaz u spilju, iz ulazne dvorane se uzdiže okomiti kanal kojim možete doći do površine.
Južno od Vrbnika nalazi se plićina Tenki, poznata po gorgonijama, te prolazu na desetak metara dubine. Ako idete još u smjeru juga, stići ćete do hridi Kamenjak, poznate po iznimno velikim i lijepim crvenim gorgonijama.
Na Prviću, otočiću, koji se smjestio ispod Krka, preporučamo sjeverni rt otoka, kod hridi Stražica. Ako zaronite s unutrašnje strane hridi, na dubini od 14 metara, naići ćete na tunel dugačak tridesetak metara, koji se postepeno diže do 8 metara dubine. Ispod se nalazi zid obrastao gorgonijama.  Sjeverno od punte Samonjin nalazi se sika od fratra, vrh je na 16, a dno na 40 metara. Osim gorgonija, tu uvijek plivaju jata razne ribe. Na jugoistočnoj strani otoka, možete zaroniti na hridi ispred rta Šilo. Hrid počinje na 12, te se spušta do preko 70 metara dubine. Kao i drugdje na Prviću, i tu ćete vidjeti gorgonije, te mnoštvo ribe.

Rab
Rab je otok poznat po lijepim pješčanim plažama, ljekovitom blatu i toplom moru. Nedaleko Rajske plaže u uvalio Lopar, nalazi se sistem od tri, međusobno povezane spilje. Ulaz je na svega nekoliko metara, a spilje su djelomično ispunjene zrakom. Posebno je zanimljivo da u njima obitavaju šišmiši. Na zapadnoj strani otoka, ispod rta Kalifront, nalazi se podvodni greben. Vrh mu je na 20, a dno na 50 metara. Prepun je jata većih i manjih riba, od crneja, šaraga, piceva, tu ćete vidjeti i kavale, orade ili škrpine.
S istočne strane Raba nalaze se otoci sv. Grgur, te zloglasni Goli otok. Na Grguru je za ronjenje vrlo lijepa sjeverozapadna strana otoka, rt Kosača, gdje se nalazi podvodni zid koji pada preko 50 metara dubine. Pogodno mjesto za ronjenje su i rt Tanki, te rt Smokvica na sjeveroistočnoj strani, te rt Zazgora na jugoistočnoj strani Grgura.
Na Golom otoku najljepše mjesto za ronjenje je hrid Macinj, smještena s zapadne strane otoka. Hrid je udaljene dvadesetak metara od obale. Dno se okomito spušta do 50 metara. Na 26 metara dubine nalazi se procijep, a malo dublje uz malo sreće vidjet ćete škrpinu ili hlapa.

Cres i Lošinj
Cres i Lošinj, s okolnim otočićima predstavljaju pravu poslasticu za sve ronilačke gurmane. Podmorje oko otoka Cresa je dosta duboko. S zapadne strane, nedaleko rta Pečen, na dubini od pedesetak metara leži olupina broda Lina. Brod je prevozio drvenu građu. Na posljednje putovanje je krenuo iz Rijeke put Italije, no zbog guste magle se previše približio otoku Cresu, udario o podvodnu hrid, te nakon nekoliko sati potonuo. U kanalu je locirano još nekoliko olupina, no zbog velike dubine, te jakog prometa, na njima se rijetko roni. S zapadne strane za ronjenje su zanimljivi još rt Zaglav, uvala Miračine. S istočne strane otoka preporučamo uvalu Živa, gdje se nalazi podvodna spilja na osamnaestak metara dubine. Zgodna lokacija je rt Smokova, do pet metara dno blago pada, da bi se nakon toga strmo obrušavalo do četrdesetak metara dubine. Jedna od najljepših lokacija je otočić Ćutin, koji se smjestio s istočne strane Cresa, ispred uvale Galboka. Podmorje otoka je proglašeno morskim parkom. Gdje god da zaronite dno je obraslo crvenim i žutim gorgonijama, spužvama, koraljima. Jata sitne ribe plivaju u kristalno čistom moru. Teren prvih nekoliko metara blago pada, da bi nakon 10 metara dubine uslijedio strmi pad do 50 i više metara.
Cres se nastavlja na Lošinj. Na samoj punti rta Osor, nalazi se seka čiji je vrh na 5, a dno na preko četrdeset metara. Bogat biljni i životinjski svijet mame vas da satima ostanete pod vodom. Nedaleko ulaza u zaljev Malog Lošinja, smješten je otočić Zabodaski, gdje ćete pronaći zgodan podmorski zid, koji se spušta do četrdeset metara dubine. Podmorje je bogato ribom. Također možete roniti u uvali Krivica, nedaleko čuvene uvale Čikat.
Za preporučiti su i okolni otočići; Premuda, Vele i Male Srakane, Unije te Susak.
Na Premudi najljepše mjesto za ronjenje je Katedrala, seka smještena u uvali Široka. Seka počinje na 5 metara dubine, te pada do 35 metara. Ako tu ronite tijekom vrelih ljetnih dana, pokušajte zaroniti točno u podne, kada se zrake sunčeve svjetlosti okomito probijaju kroz vodu, te stvaraju očaravajuće efekte u sistemu podvodnih galerija i prolaza. Osim «Katedrale», za ronjenje je lijep i zid između uvale Široka i uvale Zaporat, okomito se spušta od 10 metara do dna, te je obrastao gorgonijama, te drugim morskim životinjama.
Nadalje tu je hrid Galijola. Prepoznat ćete je po kamenom zdanju svjetionika. Zaroniti treba stotinjak metara od same hridi, na mjestu gdje desetak metara plitko dno obraslo vogom, prelazi u podvodni zid, prepun prolaza, rupa i procjepa.
Na Unijama svakako morate zaroniti na olupini broda Tihany. Brod je udario u hrid Školjić te pao na dno ispred nje. Da je mjesto pogodno za nasukavanja svjedoče ostaci amfora, koje možete vidjeti nekoliko metara iza krme Tihanyja.
Na Malim Srakanama poznata je spilja u blizini uvale Pod Šilo. Ulaz se nalazi neposredno uz obalnu liniju, na sedam metara dubine. Nakon prolaza kroz hodnik naći ćete se u većoj prostoriji, a do nje je odmah manja. S gornje strane dopire svjetlost kroz otvor na stropu, pa je ronjenje podesno za sve kategorije.
Susak, pješčani otok, poznat po vinu i šarenoj ženskoj nošnji, nudi i odličnu mogućnost za ronjenje. Najpoznatije mjesto je sika Margarina, koja se nalazi s južne strane otoka. Dugačak je desetak, te otprilike isto toliko široka. Dubina na vrhu je 5 metara. S južne strane sike, na dubini od 14 metara, nalazi se olupina broda, koji je prevozio građevinski materijal, a potopio se za neke nevere. Ako krenete u smjeru zapada, doći ćete do zida koji pada do četrdeset metara, te možete vidjeti ostatke «tegula» (stupova koji su se koristili prilikom gradnje), konopa. Plivate li i dalje u smjeru zapada stići ćete do veće dubine, te ostataka antičkog brodoloma, amfore, te razne keramičke posude.

Pag
Na prvi pogled Pag će vas podsjetiti na mjesečev krajolik; kamena pustinja se proteže kuda god pogledate. Pogotovo ljeti kada upeče sunce, te se kamen užari dojam je još intenzivniji. No za razliku od negostoljubive površine, pod morem vas čeka pravi raj.
Jedna od najljepših lokacija za ronjenje je Rt Lun, koji se nalazi na sjeverozapadnoj strani otoka. Zid se od same obale okomito obrušava prema dubini od 50 i više metara, u gornjem dijelu ronite u jatima crneja, piceva i druge manje ribe, a u dubljem dijelu je obrastao crvenim gorgonijama. Tu ćete ugledati i škrpinu, ugora ili neku drugu veću ribu.
Za ronjenje je zanimljiva i uvala Tiha, gdje se na nekoliko metara dubine nalazi ulaz u podvodnu jamu. Nakon ulaznog kanala, stići ćete do prve prostrije, na  koju se nastavlja druga. Dubina je tu tridesetak metara. Iz ove prostorije nastavlja se kanal koji za sada nije istražen.
U kanalu između Paga i otoka Cresa i Lošinja locirano je i nekoliko  olupina iz drugog svjetskog rata. No zbog velike dubine, i preko 80 metara, na njima se može roniti samo uz uporabu posebnih mješavina za disanje.