Ronjenje duž Jadrana ima dugu tradiciju.
Vjerojatno se već u pretpovijesti čovjek zaputio u podmorje u potrazi za hranom. Poznato je da se u Antici ronilo, te da se iz mora vadio puž volak (Murex sp.), iz kojeg se pripremala purpurna boja, koju su smjeli nositi samo kraljevi i plemići. Također se zna da su se u to doba iz mora vadile spužve, te crveni i znatno rjeđi crni koralj.

Tada se ronilo prvenstveno na dah bez uporabe bilo kakove dodatne opreme.
1893. godine ronioci s otoka Krapnja nedaleko Šibenika, počinju koristiti mekani ronilački skafander. U to doba su prvenstveno vadili spužve, pa bi se i do pedeset brodova znalo zaputiti na more u potrazi za ovom morskom životinjom. Većina ih je spužvu vadila ostima, no kako su bili ograničeni dubinom s koje su mogli skupljati spužve, ubrzo su ronioci preuzeli ovaj unosan posao.

U Austro-ugarskoj mornarici kao i u onoj Kraljeivne SHS nalazimo podatke o našim roniocima. Nakon pada Italije 1943. godine, na otoku Visu je okupljena prva grupa ronilaca, te je te godine održan i prvi ronilački tečaj.

Pedesetih godina počinju se osnivati prvi ronilački klubovi i društva. Osniva se i Savez sportsko-ribolovnih društava iz kojeg kasnije nastaje Savez za sportski ribolov i podovdne aktivnosti, koji je bio nosilac razvoja i promicanja podvodnih aktivnosti.

Osamostaljenjem Hrvatske nastju dva saveza; Sportsko ribolovni te Ronilački savez.
Šezdesetih godina se intenzivnije počinje raditi podvodna arheologija. U tom su razdoblju u podmorju Zatona nedaleko Nina, na prostoru gdje se nakada nalazila antička luka, otkrivena dva liburnska broda. U Ninskom zaljevu su otkrivena i kasnije izvađena dva starohrvatska broda. U Pašmanskom kanaluu blizini otočića Gnalić,  pronađeno je mjesto brodoloma venecijanskog broda iz XVI. Stoljeća, te se krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih na tom lokalitetu intenzivno istraživalo.

Daljnjim razvojem tehnike i ronilačke opreme sve su brojniji nalazi iz Antike, srednjeg ali i novog vijeka. Tako da je danas na Jadranu poznato preko stotinjak raznih nalazišta iz svih vremenskih razdoblja. Jedan od vjerojatno najuzbudljivijih nalaza je potvrđena lokacija admiralskog broda talijanske ratne mornarice, Re d'Italia, koji je potopljen tijekom čuvene Viške bitke 1866. godine.

Doprinos razvoju ronjenja dali su i brojni amateri kao ing. Josip Medur, dr. Stracimir Gošović, Tomo Stipanićev te mnogi drugi znani i neznani ronioci.