IZVJEŠTAJ

PROJEKT ISTRAŽIVANJA MAKROBENTOSA U PODMORJU OTOKA PALAGRUŽE, SUŠCA, SVECA, JABUKE I BRUSNIKA

PALAGRUŽA

Palagruža je pučinsko otočje od desetak bliskih otoka i otočića nasred Jadranskog mora, 68 nautičkih milja južno od Splita, na hrvatskom dijelu Jadrana. Nalazi se u općini Komiža, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Sastoji se od glavnog otoka Vela Palagruža sa svjetionikom, koja je visoka 92 m, duga 1400 i široka 300 m. Jugoistočno u blizini je klisurasti otok Mala Palagruža visoka 51m i oko nje na jugoistoku strmi otok Kamik, pa na istoku veći klisurasti otok Tarmuntona (29 m) i istočnije od ove otočić Pupak. Sjeverno od M. Palagruže još je otočić Kunj i jugozapadno niski otočići Baba i Gaće. 3 milje od Palagruže daleko na jugoistoku je niži otočić Galijula (11 m), na kojemu leži najjužnija kopnena točka Hrvatske, a oko nje su izmjereni najveći olujni valovi Jadrana visoki do 9 m. Vela Palagruža je uski klisurasti greben u smjeru istok-zapad, većinom s nedostupnim strmim obalama i dvije manje pješčane uvale, Zola na jugu i Stara Vlaka na sjeverozapadu. Na zapadu završava rtom Kapić, a na istoku rtom Mondefust. Na klisurastoj M. Palagruži je jedina dostupna uvala sa žalom Medvidina na istočnoj obali, dok su ostali stjenoviti i visoki otočići teško dostupni. Ekološki je Palagruža jedinstvena u Hrvatskoj zbog najblaže klime i najmanjih oborina, prosječno tek oko 270 mm godišnje, uglavnom bez mraza. Zato je uz susjedni otok Sušac, Palagruža jedini dio Hrvatske gdje obilno i samoniklo raste prava subtropska vegetacija ljetopadnog grmlja (južni tip restinga) koje samo za vlažne zime nosi lišće te pupa i cvate najesen, a ljeti je posve golo (tj. baš obratno nego na kontinentu zimi). Slična subtropska vegetacija se nalazi tek na južnom Sredozemlju. Među južnim dalmatinskim otocima, Palagruža je najbogatija rijetkim biljnim endemima: palagruška kupusina (Brassica botteri), palagruška zečina (Centaurea friderici), palagruška preslica (Muscari speciosum), pučinski vranjemil (Limonium diomedeum), Ornithogalum visianicum, itd. Arheološki nalazi dokazuju da je Palagruža bila naseljena još od postglacijala pred nekih 9.000 godina, a u srednjem vijeku tu je bio samostan čije su ruševine na srednjem sedlu otoka i sada vidljive. Na Palagruži danas stalno borave svjetioničari tvrtke Plovput. Povremeni stanovnici su komiški ribari koji na tom području ribare još od 14. stoljeća. Palagruža je nekad bila jedna od najizdašnijih pozicija za izlov male plave ribe. Danas se plava riba i dalje lovi ali u manjim količinama, a ribari se na tom području uglavnom bave izlovom jastoga i bijele  ribe.

Ostvareni ciljevi tijekom 2007. godine:

1. oceanološka istraživanja u podmorju otoka Palagruže i Brusnika
2. praćenje alge Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa
3. praćenje livada morske cvjetnice Posidonia-e oceanica-e
4. praćenje livada morske cvjetnice Zostera nana i Cimodocea nodosa
5. praćenje zaštićenih vrsta u Jadranu prema Zakonu o zaštiti prirode
6. obuka grupe instruktora i voditelja ronjenja za organizaciju i vođenje oceanoloških istraživanja
7. osposobljavanje ronilaca volontera za pomoćnike u znanstvenom radu iz oceanografije
8. podizanje svijesti šire javnosti o bogatstvima koje krije Jadransko more te o potrebi njihovog očuvanja

1. oceanološka istraživanja u podmorju otoka Palagruže i Brusnika
U periodu od 20-30.10.2007. godine grupa instrukotra i voditelja ronjenja, te ronilaca volontera izvršila je 8 ronjenja na lokacijama u podmorja otoka Palagruža, Brusnika i Sušca. Tom prigodom je izvršen pregled terena, izmjerene su i zabilježen temperature mora po dubinama, izrađene su skice terena, te je izrađena osnovna fotodokumentacija. Isto tako su određene postaje za daljnja istraživanja  koja se nastavljaju u 2008. godini. Veći broj ronjenja nije ostvaren zbog izuzetno lošeg vremena.

2. praćenje alge Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa
Tijekom terenskih istraživanja zabilježena je alga Caulerpa taxifolia na području otoka Brusnika. Cijela sjevero istočna strana otoka na dubinama od 3 do 15 m je prekrivena ovom algom. C. Racemosa nije ustanovljena.

3. praćenje livada morske cvjetnice Posidonia oceanicae
Voga je zabilježena u podmorju Palagruže i Sušca.

4. praćenje livada morske cvjetnice Zostera nana i Cimodocea nodosa
Naseobine ove dvije cvjetnice nisu zabilježene.

5. praćenje zaštićenih vrsta u Jadranu
Od Zakonom o zaštiti prirode, zaštićenih vrsta zabilježene su plemenita periska (Pinna nobilis) na tri lokaliteta na Palagruži, na 2 lokaliteta na Sušcu, te jednom lokalitetu na Brusniku, te puž bačvaš (Tonna galea) i to na dva lokaliteta na Palagruži.

6. obuka grupe instruktora i voditelja ronjenja za organizaciju i vođenje oceanoloških istraživanja
Grupa od 5 instruktora i voditelja ronjenja (popis u prilogu) prošla je obuku kako organizirati i voditi oceanološka istraživanja. Obuka se sastojala od teoretskih predavanja gdje su slušali osnove oceanografije, metodiku istraživanja, te floru i faunu Jadrana po skupinama, a u terenskom dijelu su im pokazane metode rada, od mjerenja fizikalnih i kemijskih parametara, izrade batimetrijske karte, fotodokumentiranja, te načina uzorkovanja i obrade uzoraka, te prikupljanje i obrada dobivenih rezultata. 

7. sposobljavanje ronilaca volontera za znanstveni rad u području oceanografije
Grupa od 16 ronilaca je prošla obuku za pomoćnike u znanstvenom radu i području oceanografije. Tijekom travnja i svibnja ronioci su prošli teoretski dio obuke gdje su upoznati s metodama rada, te florom i faunom Jadrana. U periodu od 21-27.07.2007. su na Korčuli prošli terenski dio, da bi tijekom boravaka na Palagruži, Brusniku i Sušcu naučeno mogli primjeniti. 

8. podizanje svijesti šire javnosti o bogatstvima koje krije Jadransko more te o potrebi njihovog očuvanja
Na osnovu prikupljenih podataka, te fotodokumentacije, napravit ćemo predavanja za široku javnost. Do sada smo gostovali u emisiji Tema dana, te Dobro jutro, a projekt će biti predstavljen i u časopisu Sources u broju od travnja 2008.

Tijekom slijedećih mjeseci planiramo predavanja u Zagrebu.

U 2007. godini na projektu su surađivali:

STRUČNI SURADNICI PROJEKTA

1. ALEN SOLDO, Doc dr.sc., Sveučilišni studijski centar za studije mora, Split
2. KRISTINA MUDRONJA, dig, geograf-geolog
3. VESNA BRADAMANTE, pravnik, Ministarstvo kulture
4. IGOR GLAVIČIĆ, prof., instuktor ronjenja
5. MILAN TOMAZIN, podvodni fotograf i snimatelj
6. ZORAN KOŽUH, dr.sc., prof, FSB, Katedra za zavarivanje

INSTRUKORI I VODITELJI RONJENJA

1. VEDRAN DORUŠIĆ, NAUI Course Director, NAUI Hrvatska
2. KATJA MIRNIK, NAUI Divemaster
3. PALISKA BOJAN, PADI Divemaster
4. DEJAN PALISKA, PADI Divemaster
5. JANEŽ AŽNOH, SSI DCS

RONIOCI VOLONTERI

1. IGOR VOHALSKI, NAUI ASD, EANx
2. TANJA VOHALSKI, NAUI RSD
3. EMA CARIĆ, NAUI ASD
4. ĐINO KRALJ, NAUI ASD, EANx
5. VIKTORIJA VUČINOVIĆ, NAUI SD
6. PAVEL ANKON, NAUI RSD, EANx
7. MIRJANA VIDOVIĆ, NAUI SD
8. DINKO VIDOVIĆ, NAUI SD
9. MARKO UGRIN, NAUI ASD
10. ROMANA STARIN, SSI ASD
11. ERIK SKOMINA, SSI ASD
12. PETER JENČEK, UDI OWD
13. KOFOL TINA, SSI ASD
14. MARKO MARKUŽA, PADI ASD
15. TINA FABJAN , SSI OWD
16. IVONA RADIĆ, SSI AOWD

PARTNERI, SPONZORI I DONATORI PROJEKTA

1. MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA I HRVATSKI RONILAČKI SAVEZ
2. SVUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR ZA STUDIJE MORA
3. DRUŠTVO ZA ZAŠTITU PRIRODE HRVATSKE
4. VIPnet d.o.o.
5. NAUI Hrvatska, Foka d.o.o.
6. OLYMPUS d.o.o.
7. HOSPITALIJA d.d.
8. FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE, KATEDRA ZA PODVODNO ZAVARIVANJE

S obzirom na prikupljena iskustva za 2008. godinu planiramo slijedeće:

1. nastaviti s oceanološkim istraživanjima Palagruže, Brusnika, Sušca. U planu su 3 terena i to od 26.04-3.05.2008., od 14-21.06.2008., te od 20-27.09.2008.
2. praćenje livada Posdionia oceanice
3. praćenje alga Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa
4. praćenje livada Zostera nana i Cimodocea nodosa
5. obučiti skupinu od 10 instrukotra i voditelja ronjenja za rad u oceanografiji
6. obučiti skupinu od 20 ronilaca volontera za rad u oceanografiji
7. nastaviti s edukacijom javnosti o potrebi zaštite i očuvanja pomorja putema gostovanaj u TV i radio emisijama napisima po novinama, internetu
8. izrada internet stranice o istraživanjima i rezultatima
9. uključivanje stranih subjekata u projekt  (instruktora, škola ronjenja, organizacija)
10. izrada dokumentarnog filma u trajanju od 20 minuta o istraživanju

Voditelj projekta: Ivana Ostoić